English
Većina ljudi smatra da nema potrebe da se brine o dehidraciji. Za njih, dehidracija je nešto što se događa putnicima u pustinji kad ponestane vode. No, postoji kronični oblik dehidracije koji nema iznenadnu i intenzivnu prirodu akutnog oblika. Kronična dehidracija je danas rasprostranjena i utječe na sve one koji ne pije dovoljno tekućine. Ovaj popis od 13 simptoma će vas inspirirati da odmah popijete čašu vode, a zatim još jednu, pa još jednu… Ne treba posebno naglašavati koliko je bitno da voda koju pijete bude biološki ispravna. Zbog toga je filtrirana voda najbolje rješenje za vas. Nakon svakog simptoma, popis u nastavku pokazat će kako nedostatak vode utječe na navedeni zdravstveni problem.
Umor, gubitak energije: Dehidracija tkiva uzrokuje usporavanje enzimske aktivnosti.
Prerano starenje: Tijelo novorođenčeta sastoji se od 80 posto tekućine, ali taj postotak smanjuje se na oko 70 posto kod odrasle osobe i nastavlja opadati sa starenjem.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost: Možemo se prejedati jer žudimo za hranom bogatom vodom. Žeđ se često zamjenjuje za glad.
Visoki i niski krvni tlak: Volumen krvi u tijelu nije dovoljan da potpuno popuni cijeli niz arterija, vena i kapilara.
Kolesterol: Kada dehidracija uzrokuje preveliku količinu tekućine koja se isušuje unutar stanica, tijelo pokušava zaustaviti taj gubitak proizvodnjom više kolesterola.
Zatvor: Kada žvakana hrana ulazi u debelo crijevo, ona sadrži previše tekućine kako bi se omogućilo pravilno oblikovanje stolice, a zid debelog crijeva se smanjuje. U kroničnoj dehidraciji, debelo crijevo uzima previše vode da bi se nadoknadila voda u drugim dijelovima tijela.
Poremećaji probavnog trakta: Kod kronične dehidracije, izlučivanje probavnih sokova je manje.
Gastritis, ulkus želuca: Kako bi zaštitio svoje sluznice od uništenja kisele probavne tekućine koju proizvodi, želudac izlučuje sloj sluzi.
Poremećaji dišnog sustava: sluznice respiratornog područja su relativno vlažne da bi zaštitile dišne putove od tvari koje bi mogle biti prisutne u zraku prilikom disanja.
Kisela-alkalna neravnoteža: Dehidracija aktivira enzimsko usporavanje koje dovodi do kiselosti organizma.
Ekcem: Vaše tijelo treba dovoljno vode jer svakodnevnim znojenjem gubi oko pola litra tekućine što predstavlja količinu potrebnu za razrjeđivanje toksina, a da se to ne odrazi na kožu.
Cistitis, infekcije mokraćnog sustava: Ako se toksini sadržani u urinu nedovoljno razrjeđuju, napadaju sluznicu mjehura.
Reumatizam: Dehidracija abnormalno povećava koncentraciju toksina u krvi i staničnim tekućinama, a bol se povećava razmjerno koncentraciji toksina.
Preporučeni dnevni iznos:Svakodnevno gubite vodu kroz disanje, znojenje, urin i rad crijeva. Da bi vaše tijelo ispravno funkcioniralo, morate piti dovoljnu količinu vode i jesti hranu koja sadrži vodu.
Dakle, koliko tekućine treba prosječna, zdrava odrasla osoba koja živi u umjerenoj klimi? Institut za medicinu utvrdio je da je odgovarajući unos (AI) za muškarce oko 3 litre (oko 13 čaša) ukupnih napitaka dnevno, dok je AI za žene je 2,2 litre (oko 9 čaša) ukupnih napitaka dnevno.